Seksualnom iskorištavanju djece i pedofiliji, kako smatra stručna javnost pa i sami novinari, mediji pristupaju senzacionalistički. Prava žrtve često se krše i dijete, koje već ima trajne psihološke posljedice, ponovo biva izloženo maltretiranju putem medija. Bosna i Hercegovina je mala sredina i teško je potpuno sakriti identitet djeteta i mjesto događaja.

„Novinar mora izvještavati o događaju i treba se izvještavati o svim, posebno tako ružnim stvarima. Treba ukazati na njih, jer što se više ukazuje na njih time više javnost obraća pažnju. Na taj način se osvještava i sredina u kojoj se to događa da bude pažljivija i da se, naravno, procesuiraju ljudi koji čine takva užasna djela. Međutim, kako izvještavati vrlo jasno i precizno je rečeno u Kodeksu za štampu i u Kodeksu za radio televizijsko izvještavanje gdje maloljetnik, dijete, mora biti zaštićeno“, kaže Zurovac.

Novinar Eldin Hadžović bavio se slučajevima pedofilije, a najpoznatiji koji je, kako kaže, uzburkao duhove u našoj javnosti je slučaj imama iz sela Gluha Bukovica, koji je maloljetnu djevojčicu zlostavljao na časovima vjeronauke, što je kasnije i sudskim putem ustanovljeno.

Hadžović kaže da je u oba slučaja koje je istraživao razgovarao sam sa žrtvama, ali u oba slučaja uz prisustvo njihovog pravnog savjetnika, odnosno njihovog advokata i članova njihove porodice.

„Ono što je problematično kada se razgovara uopšte sa žrtvama seksualnog nasilja, pogotovo ako su te žrtve maloljetne, jeste da naprosto njih treba zaštiti, ali isto tako njih ne smijemo pretjerano ispitivati, jer žrtva u principu kaže ono što ima da kaže, i sve ostalo bi na neki način bilo zadiranje u privatnost, ili zadiranje u posao pravosudnih organa koji se time moraju baviti“, smatra Hadžović.

U Vijeću za štampu kažu da kazne za medije koji prekrše kodeks ne postoje. Najviše što oni mogu uraditi je donijeti odluku da se objavi demantij.

„Prošle godine smo imali drastični slučaj djevojčice koja je bila podvođena na prostituciju od svoje porodice i koja je maloljetnica. Pet godina je to trajalo. Jako je veliki broj javnih ličnosti bio uključen u cijeli skandal i svi osim jednog medija prekršili su kodeks“, kaže Ljiljana Zurovac.

„Ali ono što je dobro je da su svi urednici priznali da su prekršili kodeks jer su skočili na senzaciju da su javne ličnosti u pitanju“, kaže Zurovac i zaključuje da je, zapravo, trebalo biti vrlo pažljiv i zaštititi djevojčicu koja dan danas treba da živi u tako jednoj maloj sredini.

Međutim, upravo takvi stravični zločini dominiraju naslovnicama i udarnim vijestima, zbog efekta šokantnosti koji imaju na čitatelje, posebice ako su upletene javne ličnosti.

Hadžović naglašava da je „trčanje“ za senzacijama generalno osobina novinarstva na ovim prostorima, tako da slučajevi pedofilije u tom smislu nisu nešto posebno istaknuti.

No, nisu uvijek ni novinari krivi. Bilo je puno slučajeva kada su i roditelji insistirali da im se dijete pojavi i priča u medijima, kako bi skrenuli pažnju na stravičan zločin. Ali, ovo nije problem samo Bosne i Hercegovine, kažu stručnjaci iz medija, jer isti problemi kod medijskog izvještavanja postoje u regionu, Evropi i svijetu.

Futura/Radiosarajevo.ba