Imamo čvrst administrativni kurs i precijenjenu valutu, a ispod toga ogromne deficite i dugovanja Bosna i Hercegovina mogla bi se ekonomskim saplitanjima dovesti do propasti, upozorava ekonomski stručnjak i direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević.

On naglašava da se najveća kriza eurozone itekako tiče BiH, posebno ako se u obzir uzmu ukupna dugovanja koja ima naša država, baš kao i njeni stanovnici, a zatim i nagovještaj velike inflacije, koju on vidi kao zaključak završenog samita 17 članica eurozone, održanog prošle sedmice u Briselu.

Sistemski problem

Nacionalne i dužničke krize, jasno je, uzrokovale su sistemski problem zemalja članica EU, ojačale nepovjerenje u zajedničku evropsku valutu, ugrožavajući ekonomiju, privredu, tržište i općenito mogućnost oporavka EU.

"Suštinski problem eura je u tome da kompozitna ili složena valuta nikada ne opstaje bez centralne monetarne vlasti. Monetarna politika naprosto je najsloženija i zahtijeva vrhunsku centralnu monetarnu vlast, a euro je upravo puštan na tržišta gdje toga nema. Sada su nastali problemi zato što su svi ušli u deficite, a svoj trošak prebacuju na euro" - smatra Milojević.

Ekonomska moć

Ako BiH ovako nastavi srljati, zaključuje Milojević, doživjet će krah. Prema njegovim riječima, već živimo u prevari pogrešnog računanja BDP-a, imamo čvrst administrativni kurs i precijenjenu valutu, a ispod toga ogromne deficite i dugovanja.

"Mi ćemo u jednom momentu biti naprosto primorani, slijedom i svjetskih ekonomskih kretanja i naše ekonomske nemoći, da popustimo s precijenjenim kursom 1 euro jednak 2 KM i nađemo se u situaciji kada je 1 euro jednak 6 KM, dakle inflaciji za 300 posto. Svi naši već ogromni dugovi po stanovniku, a zatim i državni, svi krediti koje imamo, automatski se množe sa tri puta i naši kreditori spašavaju svoju ekonomiju, a mi smo doslovno uništeni" - zaključuje Milojević.

Bogati i siromašni

Jedan dio stručne javnosti smatra i da, kako bi spasili stabilnost valute, a zatim i EU, lideri eurozone razmatraju mogućnost da euro svedu na dvije valute. O jednoj se govori kao o euru za siromašne, a o drugoj kao o euru za bogate. Onaj za siromašne koristile bi, između ostalog, Grčka, Italija, Španija, Portugal i Irska, dok bi euro za bogate koristile Njemačka, Holandija, Finska, Belgija i Austrija.

Milojević smatra da to nije moguće izvesti, jer administrativne mjere u monetarnoj politici nisu moguće, a posebno održive.

Autor V. STEVANOVIĆ

Izvor Dnevni Avaz