Pjevač i pisac, scenarist, skladatelj, DJ, glazbenik - Bob Dylan, pravim imenom Robert Allen Zimmerman, kultna je osobnost generacije 1960-ih godina i jedan od najvećih kantautora 20. stoljeća. Gotovo pet desetljeća rada ove glazbene ikone bilo je presudno ne samo za formiranje rječnika popularne glazbe, već je potaknulo društvene i kulturne promjene, ali brojnim kritičarima, polemičarima i sociolozima poslužilo i kao inspiracija za istraživanje šireg značaja njegova lika i djela. Prepoznatljivi mu, nazalni vokal, istodobno mističan i prijeteći neponovljivo je iskustvo.
Činjenice iz Dylanove biografije neodvojiv su dio povijesti popularne kulture. Naslovi njegovih pjesama postali su predstavnicima modernog senzibiliteta: Masters of War, A Hard Rain's Gonna Fall, All Along The Watchtower. Pjesme Blowin' in the Wind i The Times They are a-Changin' smatraju se himnama generacija koje su započele seksualnu revoluciju i masovno se (us)protivile ratu u Vijetnamu.
Utjecaj Boba Dylana na rock glazbu je ogroman. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odškrinulo vrata drugim pjevačima s manje atraktivnim glasom (na primjer Lou Reed iz The Velvet Underground). Jedan je od prvih koji je svirao folk rock (na što ga je potakla obrada njegove pjesme Mr Tambourine Man grupe Byrds) te country rock i americanu (na albumima The Basement Tapes iz 1967./1975., John Wesley Harding iz 1968. i Nashville Skyline iz 1969.). Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (Blonde on Blonde iz 1966.) a njegove su tada još neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma The Great White Wonder (1969.), prvog bootlega u povijesti rock glazbe.
Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U pedeset godina umjetničkog rada objavio je 44 albuma među kojima su najzapaženiji The Freewheelin' Bob Dylan, Blonde on Blonde, Blood on the Tracks, Desire te noviji Love and Theft i Modern Times.
Rođen u Minnesoti, 25. svibnja 1941., Dylan se kao mladić počinje zanimati za politiku, poeziju i folk glazbu, mijenjajući postepeno stil odijevanja, a s njime i identitet; Bob Zimmerman počeo je sebe nazivati Bobom Dylanom, preuzevši ime od velškog pjesnika Dylana Thomasa. U prosincu 1960. godine mladi glazbenik odlazi u posljednju umjetničku metropolu naše civilizacije: New York. Pozitivne kritike njegovih klupskih nastupa u The New York Timesu i usmene preporuke dovode ga do legendarnog lovca na glazbene talente Johna Hammonda i ugovora s Columbia Recordsom, ali i prvoga albuma, Bob Dylan. Većina njegovih ranih pjesama do publike su našle put zahvaljujući obradama/izvedbama tada poznatijih glazbenika, poput Joan Baez, Sonnyja and Cher, The Byrdsa i Manfreda Manna. 1962. i 1963. godine u pjesmama je počeo izražavati vlastite političke stavove. 1965., u novoj fazi u karijeri, udaljuje se od društveno-angažiranih tema; u stihovima pjesama inače velikog poklonika klasičnih pjesnika poput Lorda Byrona i Keatsa, počinju se pojavljivati elementi nadrealizma i poema toka svijesti, manična energija bitnika, kao i eksperimentiranje s novim glazbenim rješenjima. Za mnoge kritičare trilogija albuma iz tog razdoblja, Bringing It All Back Home, Highway 61 Revisited i Blonde On Blonde, predstavlja jedno od najvećih kulturnih dostignuća 20. stoljeća.
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Potkraj srpnja 1966. godine Dylan teško stradava u prometnoj nesreći, nakon koje se na neko vrijeme povlači iz javnosti. Albumom John Wesley Harding, objavljenom 1967., najviše zbog religijskih tekstova, odmiče se od psihodelije, a u `70-ima okušava se i u drugim umjetnostima; objavljuje zbirku novela Tarantula i knjigu Writings and Drawings by Bob Dylan, te sklada glazbu za film Pat Garret and Billy the Kid, u kojem i glumi. 1976. godine Martin Scorsese snima kultni dokumentarac The Last Waltz o oproštajnom koncertu Dylanove grupe The Band.
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Krajem desetljeća Dylan navodno prelazi na kršćanstvo, no kasnije izjavljuje da vjeru i filozofiju nalazi u glazbi, i da ne pripada ni jednoj organiziranoj religiji. 1987. nastupa u filmu Richarda Marquanda Hearts of Fire, a 2003. s televizijskim producentom Larry Charlesom potpisuje film Masked & Anonymous. Njegovo stvaralaštvo nagrađeno je priznanjima poput Polar Music Prizea, Grammyja za životno postignuće, Kennedy Center Honorsa, kao i članstvom u Rock and Roll Hall of Fameu i Nashville Songwriters Hall of Fameu. Časopis TIME uvrstio ga je na popis stotinu najutjecajnijih osoba 20. stoljeća. Dylan je 1997. prvi puta službeno nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, kao i svake slijedeće godine, do 2002. Njegov album Time Out Of Mind 1998. godine dobio je Grammyja za album godine, a početkom novog tisućljeća pjesma Things Have Changed za film Wonder Boys dobiva prestižne američke nagrade Academy Award (Oscar) i Golden Globe. 2004. godine pjesmu Like a Rolling Stone časopis Rolling Stone svrstao je na prvo mjesto popisa 500 najvećih pjesama svih vremena.
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
Film No Direction Home, kojeg je režirao Martin Scorsese, najvećim dijelom temelji se na Dylanovom životu i umjetničkom usponu, a u travnju 2006. dobitnik je ugledne nagrade Peabody. Glazbena emisija XM Satellite Radio, U.S.A. – Music Show – Bob Dylan, pokrenuta početkom svibnja, predstavila je Boba i kao uspješnog radio-voditelja. Njegova glazbena emisija postala je, naime, najslušanija tjedna emisija na toj američkoj radijskoj postaji.
Adobe Flash Player not installed or older than 9.0.115!
2007. godine snimljen je film I`m Not There: Suppositions on a Film Concerning Dylan, koji kroz šest likova prikazuje različite aspekte Dylanova života, prateći ga od njegovog dječaštva u židovskoj obitelji srednje klase do vrhunaca karijere u `60-im godinama. Pod režiserskom palicom uglednog Todda Haynesa (režisera filma Daleko od raja), u filmu nastupaju glumačke zvijezde poput Christiana Balea, Cate Blanchett, Richarda Gerea, Heatha Ledgera i Julianne Moore.
U svojoj zavidnoj glazbenoj karijeri Dylan je nanizao na tisuće koncerata, a s brojnim albumima približava se nevjerojatnom broju od stotinu milijuna prodanih ploča.
