Zaštititi potrošača nije jednostavno, pogotovo ako se nalazite u jednom okruženju kao što je Bosna i Hercegovina.  I velike i moćne zemlje imaju s tom tematikom problema, međutim one su mnogo spremnije u nakani da svojim građanma osiguraju što bolje uvjete za život.  One znaju da je hrana, u ovom slučaju pšenica prevažan resurs da bi stavljali bilo što na kocku.  Zemlje koje vode o sebi računa znaju koliko njihovi građani pojedu i koliko je potrebno posijati žita iduće godine.  Pšenica je resurs kome se pridaje velika pozornost, da se mogu podmiriti sve potrebe pa i ako se dese nekakva gibanja na tržištu da se može biti miran i održati stabilnost tržišta.  Praćenje stanje na burzi i učestalih promjena je neophodna stvar.  I naša tužna Bosna i Hercegovina je također usvojila pravila tržišne ekonomije. A stvar je jasna, roba na tržištu ima kakvih hoćete i koliko hoćete. Jedino je  pitanje cijena po kojoj je možete nabaviti u datom momentu.  Druga vrlo važna stvar je da mnoge zemlje ulažu u poljoprivredu, u proizvodnju hrane i namirnica. Oni, ne samo da mogu podmiriti potrebe svog tržišta, imati jeftinu hranu, nego imaju velike viškove i žele ih plasirati na tržište.

Biti na tržištu a ne biti spreman znači siguran gubitak. Živimo u svijetu medija i plasiranja informacija svakakve vrste. Putin vrisne – izgori pšenica, izdaje komandu za blokiranje izvoza, podrže ga njegovi igrači na burzi, jave se i ostali veliki izvoznici sa informacijom o lošem urodu i skoči cijena za 80%. Proizvođači, u ovom slučaju domaći, dižu cijene, u medijima se stvara tenzija da nema brašna, da treba puniti podrume. Nitko ne zna što se događa. Međutim, stvar je prilično jednostavna. Pšenice i brašna ima, u regionu ga ima i viška. Zalihe su sasvim solidne. BiH nikada nije kupovala pšenicu iz Rusije. Treba znati da se skoro svaki mjesec negdje u svijetu obavlja žetva i plasira pšenica. Interesantan je podatak da pšenica mora odležati minimalno 60 dana da bi se dalje stavljala u proizvodni proces. Na našem tržištu svakako nema ove „skupe pšenice“. Još uvijek se troši ona iz 2009.

Očigledno je da vodeći igrači, kad je pšenica u pitanju, žele iskoristit puštanje magle na burzi i tako osigurati veći profit.  Na taj način se direktno ugrožava potrošač, i vrši se destabilizacija tržišta. A riječ je o vrlo malom broju ljudi. Država ne smije dopustiti sebi konflikt sa vodećim tvrtkama, isključivo što nisu uspostavljeni pravi partnerski odnosi nego se još uvijek igra „politički“.  Javno- privatno partnerstvo je važna stvar i ono se mora uspostaviti što prije. Država i jake tvrtke koje proizvode i distribuiraju resurse velike ekonomske važnosti moraju imati stabilne odnose zasnovane na zdravim gospodarskim temeljima. Mora se osigurati stabilnost na tržištu tako da oba subjekta budu zadovoljna. Jedini ispravan put je investiranje u poljoprivredu. Osigurati minimalno pšenice koliko zahtijevaju naše potrebe. Naravno, osigurava se i veliki broj radnih mjesta, zadovoljan seljak – zadovoljna država.  U BiH se sada proizvede oko 10% od stvarnih potreba. Zemlja leži, ljudi nezaposleni.  Vjerovatno smo zaboravili raditi, kako drugo objasniti?

Bitno je istaći da je ova sitacija trenutno apsolutno vještačka. Nema potrebe za ovim dešavanjima i država to mora spriječiti.

Futura je član Savjeta za kontrolu i praćenje cijena FBiH i na jučerašnjem sastanku smo donijeli sljedeće zaključke koje su ujedno i prijedlog Vladi FBiH.

1. Analizom raspoloživih elemenata i dokumentacije vezane za cijene pšenice i brašna Savjet za praćenje cijena je zauzeo stav da su najavljena povećanja cijena u traženim iznosima neopravdana. S tim u vezi predlažemo da nadležna inspekcijska tijela  (Federalna i županijska) u okviru svojih nadležnosti poduzmu mjere da se cijene pšenice i brašna drže u realnim okvirima i u skladu sa propisanim maržama. Županije su svojim Odlukama o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda  i usluga od interesa za županiju utvrđivanjem marži propisale  granicu veleprodajne i maloprodajne marže  i za sve vrste brašna i sve vrste kruha od brašna žitarica bez obzira na težinu.
2. Radi detaljne analize Savjet će zatražiti od Uprave za indirektno oporezivanje , podatke koliko je uvezeno pšenice i po kojoj cijeni za period siječanj - srpanj 2010 godine , da bi se utvrdile stvarne količine kojima raspolažemo na terenu. Kad to analiziramo Savjet će predložiti mjere prema Vladi FBiH.
3. Trenutno je došlo do pada cijena goriva za 3-5 pf/l. što je dodatni element da ne idu na poskupljenja.
4. Predlažemo da Vlada kroz budžet izdvoji više sredstava kako bi se stimulirali proizvođači za proizvodnju vlastite pšenice i za nabavku za robne rezerve, te bi tako mogli pravovremeno intervenirati na tržištu.
5. Mišljenja smo da nema potrebe još za intervencijom iz robnih rezervi, jer su samo dva dobavljača najavila veća poskupljnja (Klas Sarajevo i Mlinpek Jajce)

S poštovanjem,

Marin Bago

Predsjednik Udruge